udaljen svega 100m
Park Komrčar //
od 1890. godine
Vizija za buduće naraštaje
Kada je rapski nadšumar i turistički djelatnik Pravdoje Belija davne 1890. godine došao na vizionarsku ideju o pošumljavanju površine koja se prethodno koristila za ispašu stoke, naišao je na brojne osude i neslaganja od strane gradskih vlasti i samih građana.
Međutim, Pravdoje nije ustrajao u svojoj namjeri te je tako započeo s pošumljavanjem 2. studenog 1890., a prve su sadnice upravo zbog nailaženja na kritike i neodobravanja posađene u noćnim satima. Pošumljavanje je trajalo čitavih 15 godine te je dovršeno 1905. godine. Pravdoje je umro 1923. godine i nije doživio proglašenje Komrčara park-šumom 1965., međutim, Rabljani su mu neposredno nakon smrti odali počast kada su na samom ulazu u park 1924. postavili njegov spomenik.
Rabljani kao i brojni turisti i posjetitelji zauvijek su zahvalni za njegovu viziju i jedinstven perivoj koji je karakterističan upravo zbog toga što je zelena površina značajnije veća od same gradske jezgre.
Ime parka i dalje je tajna
Naziv parka Komrčar dolazi od latinskog Comercarius ili Campus Martius što znači Marsova poljana, što je u doba vladavine Rimljana označavalo područje na kojem su se odvijale vježbe vojnika. Kako je Komrčar dobio upravo taj naziv i kakve veze park ima s rimskig bogom rata Marsom i dan danas je nepoznanica.
Vječiti izvor inspiracije za umjetnike
Da park Komrčar nije samo idealan za sportsko-rekreacijske aktivnosti, svjedoči i veliki broj umjetnika koji su svoju inspiraciju tražili upravo u hladovini ove zelene površine. Tako je i Dragutin Tadijanović, hrvatski akademik i kandidat za Nobelovu nagradu iz književnosti, svoje stihove najviše volio pisati nedaleko od samog ulaza u park, na klupi za odmor i kamenom stolu koje krasi pogled na obližnji poluotok Frkanj.
simbolika dana početka pošumljavanja
Da je Pravdoje Belija pravi vizionar i čovjek rođen prije svoga vremena sada je svima jasno, međutim, zanimjivost je i sam datum kada je pošumljavanje te površine započelo – naime, 2. studenog je ujedno i njegov rođendan ! Što je Pravdoje želio poručiti, da li je simbolično označio pošumljavanje kao novo rođenje ove površine ili je želio osvijestiti ljude da smo zaista odgovorni za prirodu oko nas i danas ostaje tajna.
